Jasna iz Pelagica

Ne bih htio da se ponavljam, ali ponekad se i to mora. Tesko je nalaziti nove rijeci nakon vise od 400 priloga: da sam i pisac, brate mnogo je.

Vec par puta sam bio u prilici da mi se javi netko novi, netko ko je slucajno ‚naletio’ na ove nase stranice i osjetio potrebu da se pridruzi 'drustvu za stolom'. Takva javljanja su mi posebno draga jer mi potvrdjuju da radimo pravu stvar. Svako novo javljanje prosiruje krug prijatelja a razgovor postaje interesantniji.


Pred samu Novu Godinu dobih email (evo ga gotovo cijelog dole) od Jasne Prpic (rodjene Krkbesevic),“male raje“ iz Pelagica, o kojoj nista nisam cuo godinama. Cak se ne sjecam kada sam zadnji put bio u prilici da izmijenimo par rijeci: bilo je to sigurno prije vise od 30 godina. Jasna je, za one koji ju ne poznaju, rodjena i odrasla kod Ferhadije, u kuci preko puta nekadasnjeg SUP-a.

Izuzetno mi je drago da se Jasna javila a, kako mi se cini, javljanja ce biti jos. Mozda njeno javljanje potakne neke od dole spomenutih da se i oni prikljuce, ako slucajno nabasaju na ovaj blog. Neki su vec obecali (Zoran) i znam da se prilozi spremaju, a neki (Zeljo, na primjer) je svoje obecanje jos davno pogazio. Mozda ga ovaj prilog podsjeti da obecanje odrzi jer ovdje moze sresti raju s kojom je nekada davno proveo dosta lijepih trenutaka.