Zevkinim dolaskom, kolegama se rucak sveo na hrenovke i przeni krumpir. Nije im bilo lako narednih mjeseci biti na takvoj hrani! Zevka nas je cesto znala obradovati kolacima i tako nam stvarala ugodjaj domace atmosfere. Vrlo brzo postala je svima draga.

Bili su to lijepi dani, a bili smo i puno, puno oooo.. mladji. Bili smo dobra ekipa, radini, veseli; zahvaljujuci Dragi Laketicu, vicevima nikad nije bilo kraja, uvijek smo bili spremni da svaki slobodan dan iskoristimo na putovanja i upoznavanje Kalifornije, Arizone, Meksika. Nema ni jednog znacajnijeg mjesta u tom dijeliu US, da ga nismo posjetili.

Profesor, iako u mirovini i dalje je zaposlen, i to svih pet radnih dana, a tri dana cak i na poslijepodnevnoj nastavi. Studenti su ga u rujnu proglasili najboljim profesorom, sto je mu je, vjerujem najdraze priznanje. Cestitam profesore i ovim putem.